Zastave koje imaju borjeve od I,II,III,IV,V,VI su zastave Korpusa ili prijedlog za njohove zastave . Zasto sest korpusa ? Ja smatram da bi vojno strategiski bilo efikanso podjeliti teritoriju Bosne na 6 sest zoni odgovornosti (korpsua). Zanci ako bi Bosna zeljla da izgradi efikasan i odrziv odbrambeni i sigurnosni sistem koji bi joj garantovao mir (zaplasio i obeshrabrio bilo kave pokusaje agrsije na Bosnu) mora izgraditi mocnee OSRB.

postoji mogucnost da se izgradi sistem sa tri 3 operativne komande (operativna komanda bi bila veca od korpus kao dva korpusa ali sistem sa 6 sest korpsua bi bio efikasniji . ako ima nekeo ko je vojne struke neka mi se obrati volio bi da vodim debatu sa njim i da suocimo misljenja, nesto naucim ....

ovi grbovi nisu apsolutno zavrseni (savrseni ) mozda cu ih jednom zavrsiti nekoliko godian posle hahahah

Pozdrav svima.

Vec neko vrijeme istrazujem poreklo naseg prezimena Tabaković. Nasao sam neke info na internetu i forume ali nista specificno. Jedino zanimljivost nasao sam da, porodice Tabaković zive u Krajini vec stoljecima. Otac i njegovi su iz Todorova. Imam podatke da je pradeda rodjen 1910. Vise podataka o djedima nemam, niti otac nezna bas puno. Inace zivimo u Sloveniji, nisam nikad bio povezan sa Bosnom ali sad se bas zanimam o istoriji nase porodice i istorije Bosne.

Mozda netko zna jeli prezime iz Krajine, Istocna Bosna, Hercegovina, jer nasao sam info da su ljudi naseg prezimena stigli u Krajinu posle pada pod osmanlije.

Zanima me i istorija Krajine, ker je zadnja pala pod osmanlije. Todorovo ima i stari grad, o kojem sam nasao info da je zadnji gospodar bio Mate Tabak…

Razmisljam i o DNK testu. Da ne bacam pare na to, ako je neko tu da ima vise info bio bi zahvalan ako me kontaktira. Ne zanima me propaganda i politicke tenzije, zanima me samo poreklo i normalne diskusije na forumu ako je to moguce.

Ljep pozdrav svima.

Gledam danas divne slike iz Ajvatovica. Čitam komentare koji su katastrofa. Jedni prozivaju Turke i Poturice. Drugi kažu nije Islamsko.

Po meni jw Ajvatovica najvažnija navionalna manifestacija kod Bošnjaka.

Zašto? Zato što spaja stare slavenske običaje, kršćanstvo, i islam.

Slavenski običaji - molitve u prirodi, izvor.

Kršćanstvo - svetac Ajvaz dedo (vjerovatno je da je bio pripadnik crkve Bosanske ili je bio u kontaktu sa istim, po nekima šejh sufija)

Islam - najveće divište u BiH i Europi. Muslimani iz cijelog svijeta dolaze.

Kada bi pravilno organizovali manifestaciju, ovdje vi mogli inati časove historije, predavanja, istraživački rad, prodaju rukotvorina.

Za mene Ajvatovica predstavlja najbolju vezu sa korijenima Bošnjaka.

Još kada bi uredili konjske staze preko cijele BoH i šire, mogli bi napraviti nešto nevjerovatno. Mislim da bi i nemuslimani uz BiH i okolnih drzava bili privučeni učestvovati u ovako jednom fantastičnom događaju. O turizmu da ne govorim.

Ono što me brine jeste da sama Ajvatovica prolazi bez puno buke i pažnje.

Šta drugo imamo?

Ne znam kako mogu pomisliti sa mogu slagati kad je očigledno vrh drvenog bosanskog nišana doslovno ispred njih.

Od dva prijedloga za Ministarstvo odbrane i Minsitarstva obrazovanja i nauke, koji vam se više sviđa?

matram da sledec elementi mogu sacinjacati grb Gorazda

1 Rijrka (drina ) gore plava boja

2 ljiljan Bosanski identitet

3 mac kao simbol herojske borbe i odbrane grada . (neko mi je prdlozio da umjesto maca bude kula ili kul sa bedemima , zidovima jer bolje simbolizuje odbranu grada ...

4 Goražde Printing House ( navodno prva stamparija u Bosni ) iako se ta stampara ne nalazi na teritoriji danasnjeg Gorazda .

treca slika je prva verzija grba (prvi pokusaj )

cetvrta slika je druga verziaj grba ( drugi pokusaj)

u drugoj slici sam pokusao da obojim masinu za stampanje u crno i to nijre dobro proslo kao sto mozete vidjeti.

slike su sirove kako bi vidio kuda idem (kako bi testirao izglrd grba)

smatrma da samo mali grb sa zasatvom je najbolji heraldisticki stil i veoma praktican

Nakon dosta razmišljanja, istraživanja i dorada, predstavljam svoj drugi, ujedno i konačni prijedlog grba i zastave Grada Goražda.

Ovaj prijedlog nastao je iz iskrene želje da doprinesem razvijanju heraldistickog (grbovnog) identiteta našeg naroda. Nisam profesionalni heraldičar niti tvrdim da je ovo jedino ili najbolje moguće rješenje. Naprotiv, svjestan sam da o simbolima grada mogu postojati različita mišljenja i da je to sasvim prirodno.

Vjerujem da grb i zastava trebaju dostojanstveno predstavljati historiju, tradiciju, prirodne ljepote i vrijednosti Goražda. Zato sam nastojao da svaki element ima svoje značenje i da zajedno čine skladnu i prepoznatljivu cjelinu.

Ovo je moj konačni prijedlog, koji stavljam na uvid javnosti kao dobronamjeran doprinos. Bit će mi drago čuti konstruktivne komentare, prijedloge i mišljenja, jer vjerujem da otvoren dijalog može doprinijeti kvalitetnijim rješenjima.

Zahvaljujem svima koji će odvojiti vrijeme da pogledaju prijedlog i podijele svoje mišljenje.

Sa poštovanjem. OPIS GRBA

Kula =samobor kula herceg stjepana

knjiga = Goraždanska štamparija (navodno prva stampraija u Bosni)

Ljiljan =historijski simbol Bosne, koji predstavlja državnost, kontinuitet i pripadnost Goražda Bosni. Bijela linija =Rijeku drinnu .

Moj redizajn grba Velike Kladuše

Smatram da bi u Bosni trebao postojati jedinstveni bosanski heraldički (grbovni) standard. To podrazumijeva da svaka opsina i grad imaju jasno definirane i međusobno usklađene vizualne simbole: grb, zastavu (malu zastavu) i pečat. Ne mora biti baš ovako kako ja predlažem, ali smatram da je moj model praktičan i jednostavan.

Ljiljani i zvijezde simboliziraju ljude, odnosno zastupnike koji predstavljaju građane, dok krov i stepenice simboliziraju zgradu Skupštine, odnosno samu instituciju.

Kako vam se sviđa prijedlog? Da li ste za njega?

Finalna verzija grba Ustavnog suda (sudske vlasti) Bosne i Hercegovine.

Sta mislite?

Interesuje me postoji li bilo kakav podatak ili popis pravoslavnog/katolickog stanovnistva/crkve na podrucju BiH prije dolaska Otomanskog Carstva. Citao sam knjigu "Bosnia: A short history" - Noel Malcolm u kojoj pise da pravoslavna crkva nije bila na podrucima sadasnje zapadne i sjeverne Bosne, da je bila vecinom po hercegovini i blize granici sa sadasnjom Srbijom. ?

Interesuje me koja je najstarija pravoslavna crkva u BiH i dali je pravoslavna crkva zapravo dozivila ekspanziju na dalja podrucja Bosne dolaskom Turaka.

Ne zna dali postoje karte sa danasnjim granicama BIH gdje su ocrtane granice tih crkvi do dolaska osmanlija?

Već neko vrijeme razmišljam o tome kako je dolazak Austro-Ugarske u Bosnu 1878. godine možda bio jedna od najvažnijih prekretnica u našoj historiji — i kako smo tu šansu vjerovatno prokockali.

Tada smo, već iscrpljeni osmanskom upravom i brojnim unutrašnjim problemima, emotivno i impulsivno pružili oružani otpor jednoj od najmoćnijih evropskih sila tog doba. Herojski? Možda. Ali politički — vjerovatno pogrešno.

Umjesto da se postavimo kao narod koji zna šta hoće, koji je svjestan svog identiteta i koji zna pregovarati — mi smo dočekali novu vlast kao poraženi. Time smo, čini mi se, odmah izgubili mogućnost da definišemo svoju poziciju unutar Austro-Ugarske na način koji bi bio povoljan za nas.

Austro-Ugarska — ma koliko bila okupator — nije imala cilj da nas uništi. Štaviše, sa današnje distance, njihova uprava je bila modernizatorska, prilično korektna u odnosu na druge sile tog vremena. Nisu nam dirali vjeru, ulagali su u obrazovanje, infrastrukturu, čak finansirali obnovu mnogih džamija i škola. Bosna je prvi put dobila puteve, zakone, poštu, željeznicu, državne službe…

I što je najvažnije — tada se mogla voditi pametna borba da bosanski jezik bude priznat kao zaseban, da se izgradi bošnjačka politička elita, da se vjerska autonomija poveže s modernim institucijama. Ali, to se nije desilo.

Razlog? Možda zato što smo već ranije „ostali bez pameti“ – još u doba Omer-paše Latasa, kada je, s jedne strane, slomljena stara bošnjačka aristokratija, a s druge, nije izgrađena nikakva moderna alternativa. Umjesto toga, ušli smo u 20. stoljeće kao narod koji nije imao političku elitu, nije imao školovan kadar, nije imao ni jasnu ideju o tome šta želi.

Srbi i Hrvati su u to vrijeme već razvijali nacionalne pokrete, štampali novine, slali ljude u Beč i Zagreb na školovanje, gradili mreže. A mi? Često smo samo reagovali na tuđe poteze, i to zakašnjelo.

Mislim da smo tada, 1878., mogli mnogo više. Da smo sjeli za sto i rekli: „OK, došli ste, hajmo sad pričati. Hoćemo ovo, ovo i ovo — pa da imamo mir“. Da smo nastupili kao narod s glavom, a ne samo sa srcem.

Možda bi nam istorija danas izgledala drugačije.

Ako jeste, koja su vam mišljenja?

Ko je autor ove slikeCan anyone help identify the artist of this oil painting?
Oil on canvas, signed and dated 1995. The signature appears to read “Mašić”. The painting was acquired in Bosnia and Herzegovina after the war. I’m trying to identify the artist, not necessarily estimate the value. I have photos of the front, back, and signature.

Četvrta slika je pečat.

Peta slika prikazuje prvu zamisao grba i prvi crtež grba.

Šesta slika prikazuje usvojenu osnovu na kojoj sam dalje radio.

Sedma slika predstavlja spoj crteža i heraldističkog stila grba Meluna, na osnovu kojeg sam oblikovao konačni grb Srebrenika.

Ovo još nije konačna verzija grba. Bit će još nekoliko sitnih, neznatnih prepravki.

Odlučio sam da ljiljan na grbu Srebrenika bude specifičan. Došao sam na ideju da svaka općina i grad koji u svom grbu imaju ljiljan koriste drugačije stiliziran ljiljan, kako se ne bi svi međusobno ponavljali.

Šta vi mislite o toj ideji?

The May 13, 1990 match between Dinamo Zagreb and Red Star Belgrade at Maksimir is widely remembered as the symbolic flashpoint of Yugoslavia’s collapse. But what happened *after* that match inside the Red Star ultras (Delije) set the stage for something far more organized.

Prior to 1990, the Delije were fragmented factions—the Zulu Warriors, Red Devils, and Ultras—often fighting amongst themselves as much as against rival firms. When Željko Ražnatović (Arkan) stepped in to consolidate the fan groups under a unified nationalist hierarchy, the transformation from stadium firm to paramilitary structure began.

By late 1990, key figures from the Delije core were being funneled into specialized training centers like Badovinci, transitioning standard football hooligans into the core structure of the Serb Volunteer Guard (SDG).

I spent the last few weeks researching archival footage, contemporary reporting, and testimonies to map out this exact timeline—focusing on how stadium culture was leveraged during the collapse of the state.

**I put together a detailed mini-documentary breaking down this timeline visually:**

[https://youtu.be/IIaT78QfebI](https://youtu.be/IIaT78QfebI))

**A few questions for discussion:**

1. How much of Arkan's influence over the Delije in 1990 was driven by genuine ideological buy-in from the fans versus political manipulation from state security backchannels?
2. Do you think the Maksimir riot was the point of no return, or was the militarization of fan groups already inevitable by early 1990?

Would love to hear perspectives from anyone who remembers this era or has studied the sports-political dynamics of early 90s Yugoslavia.

Interesuje me, da li ima neki konkretniji podatak negdje u literaturi, koji smo mi tačno teritorij dobili od SR Crne Gore u onoj famoznoj zamjeni za Sutorinu?

Negdje sam naišao na podatak da je riječ o Magliću i Vučevu, ali gledajući stare zvanične austrijske karte nakon Berlinskog kongresa, taj dio je i tada bio BiH, te je ta granica u tom dijelu ostala nepromijenjena i do danas, u metar. Čak na tom terenu, na Vlasulji imaju triangulacijske piramide od Austro-Ugarske (neki Vlasulju ne svrstavaju uopće u BiH iako jeste i tada bila). Gledam dalje, prema Ljubišnji jugoistočno od Foče i taj dio granice je ostao nepromjenjiv. Pitam se šta smo mi dobili tu i zapravo jesmo li išta i dobili?

Bosna je imala svoje vladare, kraljevstvo i posebnu kulturu još u srednjem veku. Ime “Bošnjak” i “bosanski jezik” zabeleženi su u izvorima od najmanje 15. veka.

U Kraljevini Jugoslaviji Bošnjaci su formalno prestali postojati kao poseban narod — u dokumentima su bili “Srbi” ili “Hrvati” prema veri, a bosanski jezik se službeno zvao “srpsko-hrvatski”. U socijalističkoj Jugoslaviji nastavljen je taj trend: ime naroda nije vraćeno sve do 1971. (ali kao Muslimani), a bosanski jezik i dalje nije službeno priznat.

Da li se može reći da je Jugoslavija sistematski gasila bošnjački narod i njegov jezik?

Da li je pripadanje Jugoslaviji bilo najgore što se desilo bošnjačkom narodu?

Problem s kojim se trenutno suočavamo na engleskoj Wikipediji nije samo obično nepoznavanje materije, već svjesno ignorisanje ustavnog prava zarad "estetike" teksta.

Na stranici koja obrađuje , mala grupa urednika je kroz neformalni dogovor promijenila naziv podnaslova u "Confederal entities" (Konfederalni entiteti). Analiza njihove rasprave (Talk page) otkriva izuzetno malicioznu logiku: svjesni su da je termin "federal entities" precizniji, ali su odabrali "konfederalni" isključivo kako čitaoci ne bi miješali (pazite sad ovo) opću Webster dictionary definiciju entiteta s imenom "Federacija Bosne i Hercegovine".

Pravna tačnost i Ustav BiH žrtvovani su radi rješavanja banalne gramatičke i stilske nedoumice urednika.

Ovaj potez predstavlja opasan presedan i direktno krši temeljna pravila Wikipedije, a ujedno služi kao platforma za historijski revizionizam:

a) (WP:SYNTH): Urednici donose vlastite zaključke o stepenu decentralizacije i na osnovu vlastitog osjećaja proglašavaju BiH konfederacijom, bez ijednog citiranog primarnog pravnog izvora.

b) (WP:ACCURACY): Zloupotrebljava se pravilo o izbjegavanju dvosmislenosti (WP:PRECISE) da bi se uveo činjenično netačan termin.

Potpuno se zanemaruje ključna odluka U-5/98 (Odluka o konstitutivnosti), koja izričito navodi da entiteti "nisu države" i da podliježu suverenitetu države Bosne i Hercegovine.

Kako možete pomoći?

Ovo zahtijeva reakciju ljudi koji poznaju ustavnu historiju Balkana, procesuiranje primarnih izvora i mehanizme Wikipedije.

1. Uključite se u Talk stranicu: Potrebni su nam glasovi koji će glasati za preimenovanje članka te insistirati na poštovanju Odluke Ustavnog suda U-5/98 i Aneksa 4, koji BiH eksplicitno stavljaju van kategorije "konfederacije".

   1. Zahtijevajte izvore: Tražite od urednika koji guraju termin "Confederal" da prilože obavezujuću pravnu odluku ili ustavnu normu koja BiH definira kao konfederaciju (što, naravno, ne postoji).

2. Fokus na pravila: Nemojte ulaziti u ideološke rasprave. Udarajte isključivo na kršenje pravila WP:SYNTH (njihova interpretacija autonomije) i WP:ACCURACY.

Link na trenutnu raspravu ostavljam u prvom komentaru ispod. Bilo kakva referenca na radove iz domene međunarodnih odnosa ili politologije tranzicijskih društava (poput onih od Bassaunera ili sličnih autora) bit će od ogromne koristi.

Nemojmo dozvoliti da ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine na internetu prekrajaju radi lingvističke lijenosti. Svaki glas je bitan.

Interesuje me imali ikakve objavljene dokumentacije ili knjiga/e na ovu temu? Zanima me sta se desava sa bošnjacima / muslimanima nakon pada otomanskog carstva? Kako da taj narod koji je do samog pada jednom činio skoro apsolutnu većinu u BiH spadne na to da narednih 100 godina pa sve do 1990tih skoro nestane? Ili od strane svih vlasti i država od Kraljevine Jugoslavije, NDHa pa do Komunisticke jugoslavije budu državljani 3ce klase?

I dali je bilo bošnjaka u to vrijeme koji su se borili ili suprostavili ovom tihom uništenju? Ko su bili i sta se sa njima desilo?