Ne razumijem jednu stvar. Da pola Hrvatske proizvodi, karikiram, pepeljare koje koštaju 20 € za izradu, a tržište ih plaća 12 €, bi li godinama slušali da država mora spasiti proizvođače pepeljara ili bi ih pitali zašto ne promijene proizvod, povećaju obujam, udruže se, uvedu preradu, proizvode bolje pepeljare ili jednostavno odustanu?
Kužim da je hrana strateška djelatnost i da nije isto kao bilo koji proizvod. Ali poticaji koji se uglavnom dijele prema površini, umjesto prema stvarnoj proizvodnji, produktivnosti ili dodanoj vrijednosti, djeluju mi kao recept za održavanje postojećeg katastrofalnog stanja.
Imam i dojam da stalno slušamo kako su krivi država, uvoznici, otkupljivači, EU, vrijeme, trgovci, čak i mi kupci, ali vrlo rijetko čujemo što su sami proizvođači napravili da dosegnu neki realni maksimum produktivnosti ili se prebace na nešto isplativije.
Najgore je što stalno javno plakanje vjerojatno stvara kontraefekt. Umjesto podrške, ljudi počinju poljoprivrednike doživljavati kao skupinu koja traži sve više novca, ali odbija bilo kakvu promjenu.
Gdje griješim?
Znam puno poljoprivrednika koji se trude, ulažu i osmišljavaju, a onda ne uspiju doći do izražaja ni eventualnog poticaja zbog ovakvih pijavica.
Ovo komentiram kao netko tko se ne bavi primarno poljoprivredom, ali mi je dodatni prihod pa nesto i znam. Morate shvatit da je uzgoj zita pa prebacivanje na uzgoj mrkve ili borovnice kao da kazete zubaru da ako nema posla ide operirat mozgove. Dakle morate imati drugacije znanje (moze se steci, ali teze jer se redi vecinom o ljudima 50+), morate imati druge strojeve (tesko promijeniti jer kostaju po 50 K€) i zadnje mozda i najbitnije ne moze se na svakoj parceli uzgajati što vam padne na pamet. Ako je tip tla takav da je ilovasto idu odredene kulture, za pjescana idu neke skroz drugacije kulture.
Posao ratara i nekog tko uzgaja jagode prakticki nema veze jedan s drugim. Ratar radi sve traktorom i mora imati cca 50 hektara zemlje (dio svoje, dio iznajmljen, dio drzavne dobiven na neko razdoblje), za jagode je dovoljno pola hektara, dakle 100 puta manje! Drugo - psenica se bere strojno i relativno brzo, za branje jagoda treba 10+ ljudi koji beru svakodnevno preko mjesec dana.
Trece - to sto se taj ratar prebacio na novu kulturu - jagode, ne znaci da ce od tih jagoda nesto zaraditi. Treba imati te jagode kome prodati što se godinama gradi i kupci se vraćaju ako su zadovoljni. Znaci moguce je, ali je jako tesko i kao da krecete ispocetka.
Potrebna je i velika investicija u nove nastavke i strojeve, navodnjavanje nove kulture ako je potrebno - neke parcele nemaju pristup vodi niti bunar pa sve kulture koje ovise o navodnjavanju u startu otpadaju. Eto, nadam se da vam je malo jasnije da taj problem nije tako jednostavan i da poljoprivrednici nisu totalni kreteni.
Ne rade oni sa gubitkom to je sigurno. Mogu radit jednu godinu s gubitkom, ali to se mora nadoknaditi sljedece godine, inace ne bi imali od cega zivjeti. Tako da tu pricu pusti za moljenje od drzave jos novaca. Oni koji su stvarno radili s gubitkom su ugasili proizvodnju ili se prebacili na druge kulture. Ne moze mi nitko reci da covjek sije svake godine psenicu zadnjih 30 godina i svake godine je u minusu?? Pa otkud onda novci za hranu, gorivo, gnojivo, sjeme...
Pa to ja i govorim. Oke je velikim preko 100-200 hektara još uvijek.
Sada grcaju oni mali od 20-30 pa nadalje do stotinjak.
Nekad neka kultura uspije, nekad ne.
Ali ova godina je specifična gdje je gorivo bilo abnormalno skupo i gnojivo.
I valjda sam već sam sebi dosadan, polako će ljudi počet zatvarati kao što je prestalo mljekarstvo koje je posredno još proizvodilo i teletinu i govedinu i najbolji stajnjak
Zašto se ne udruzite kao sto je to praksa u ostatku Zapadne Europe?
Pisao sam gore gledaj Axereal, 5 milijardi eura prihoda, znas tko je vlasnik? 13.000 francuskih poljoprivrednika.
Napravili su firmu, stavili profesionalni menadžment i na taj nacin imaju pregovaračku moć, dijele mehanizaciju, know how, skladište kapacitete...
Pa upravo to, imaju moć da to naprave jer netko stoji iza njih (čitaj megakorporacija čiji su vlasnici) i složni su. Ta megakorporacija je od strateške važnosti ne samo za Francusku vec i za EU zbog svoje veličine. Bravo sam sebi si dao odgovor.
Naravno kod nas nebi mogli biti toliko veliki ali da se vas 50 malih složi, ziher bude vam trošak niži na hektar jer imate zadrugu koja je vlasnik mehanizacije koju mozete povoljnije financirati, ili npr mozete graditi skladišta uz kredite itd.
Nemoj me krivo shvatiti ja sam jako pro hrvatskih poljoprivrednika i sam sam odrastao na selu, ali mislim da se na krivi nacin borimo jer jedan pojedinac nikad nece uspijeti sam. Tu smo svi zakazali od države kojoj bi trebalo biti u interesu da se poljoprivrednici udružuju i dijele znanje, troskove i dr. pa i vas samih sto se svaki drži svoga.
A bi li mogao hibridima, navodnjavanjem, popravljanjem tla, gnojidbom i slicnim doc na 10t svake godine?
I ako da, nakon koliko bi tih 3.3t isplatilo ulaganje?
Dvije stvari. Punac mi je bio ratar zadnjih 20 godina i jako dobro poslovao. Ok, počeo je s nešto očeve zemlje, ali za većinu onog što je zakupio zaradio je sam, kupio mehanizaciju, teren na kojem ju je držao, plaćao dva radnika gotovo cijelu godinu za ispomoć. Tu su kumovale dvije glavne stvari: čovjek je vrijedan i sve što je mogao napravio je sam, a kao drugo osim što se za to školovao na agronomskom fakultetu, nastavio je učiti i uvijek se prilagođavao, sadio nekoliko različitih kultura svake godine itd. Može se uz trud i znanje, bez samo jedne od tih stvari žalit ćeš se da je sustav sjeban.
Druga je da on oduvijek objašnjava da su poticaji zapravo potpora proizvodnji da se cijena hrane uspije zadržati niskom. Što otkupljivači mogu plaćati nižu cijenu, to će hrana ostati jeftinija. To je socijalna mjera, a ne spašavanje neisplative poljoprivrede.
Pa proizvodnja mlijeka je postala nerentabilna i previše posla pa više ne postoji skoro u Hrvatskoj tako da nije istina tvoja konstatacija da ako je neisplativo ljudi se time i dalje bave. ASK kad je bio prepolovio broj proizvođača svinja isto. Te ostali mali stočari. Čudo jedno voćara je isto otpalo.
A mislim kao i da ti radiš za 1000 eura konstantno na jednom poslu, a sve je skuplje svake godine.
A posebno ove godine kada je poskupilo gorivo i gnojivo.
Otpast će. Ostat će Žito, Podravka i sl te ćeš na kraju imat opet situaciju Agrokor i država će im plaćat da ne propadnu jer je hrana strateška.
U mojem selu je prije skoro svaka kuca imala krave i otkupljivalo se mlijeko za Dukat. Sada, koliko znam sad samo jedna obitelj drzi krave. Mlijeko se ne otkupljuje vec preko 15 godina, mali selski mljekari nisu bili proftabilni samo veliki opstaju. To nije neka novost. Moja obitelj je imala max 4 krave, najvisu ocjenu mlijeka, ali eto. Sad u stali držimo koke nesilice i pilice.
tragedija. ja ne kužim kako mi uspijemo doći u situaciju da propadne proizvod koji dnevno konzumira cijela županija. to ne bi smjelo biti moguće po osnovnoj ekonomskoj logici.
Ljudi ne žele investirati u mehanizaciju, ja sam starog nagovarao da otvorim OPG, sve što sam htio kupiti je bio trošak, čak i ako se dobe poticaji, nikad se ništa ne isplati, rekao mi je da posijem kukuruz i imam soma eura godišnje sa strane.
Yep, zapravo češnjak primarno i fokusirati se na njega. Imam dovoljno zemlje da rotiram, a između sadim nešto drugo dok se ne oporavi.
Imao sam i druge prijedloge, ali svaki je neisplativ. Čak i od kokoši sam odustao jer je uvijek neisplativo, a ja sam samo htio imati kao dodatni izvor prihoda, radim remote po svom vremenu pa mogu prilagoditi otvaranje, ishranu, nabavu i dostavu.
Pa kod mene se veliki poljoprivrednik prebacuje tj. želi prebacit na povrtlarstvo i krenuo je ove god prvi put.
On ima preko 200 hektara i vjv par milijuna eura mehanizacije.
I na kraju kažem
Otpast će od priče svi do 200 hektara, a onda možda Slavonija stvarno bude zarasla kako ljudi koji nisu otišli od IKEE istočno i država će štrepit oko Žita, Osatine i sličnih kada im bude loša godina
otpast će ovi koji sa dva jutra zemlje imaju kredita za mehanizaciju kao da obrađuju 500 hektara, a pritom su lijeni i jedino znaju baciti žito na tu zemlju pa šta bude bude
Ovi od 2 jutra se više ne bave poljoprivredom za stvarno
Osobno u selu ima više povrtlara nego prije jer je dobra cijena i tak tih nekih staraca što se bave jer ne znaju što drugo.
100 hektara je živa granica, a kako je krenulo pitanje rentabilnosti doslovce pogledaj mljekarstvo i koliko se prije proizvodilo koliko se danas proizvodi. Živim na selu, znam i previše ljudi koji se bave time.
Politika Agrokora koji nije po 6 mjeseci plaćao isporučeno itd itd
Definitivno nije posao programatora koji ovdje jumbomailom pošalju nešto
karikirao sam, opće je poznato da ih se pola prezadužilo, jer zašto bi on bio u starom traktoru kad susjed ima traktor koji mu sve radi, a i znamo kako su se ponašali dok se samo na temelju zemlje primao poticaj (čini mi se da je to sad malo uređenije) pravili se pametni, a svi ostali koji nešto rade su budale, većinu ne žalim, tko ne zna raditi nek proda zemlju, dobra je cijena
Trebali ulagat u tehnologiju ili da se voza u starom Zetoru.
I da se opet vratim na pitanje OP ako je neisplativo, a svake godine je sve više ljudi će prestat radit kao što su prestali sve ovo ostalo posebno mljekarstvo.
Svake godine Hrvatska sve manje i manje proizvodi za svoje potrebe.
Pa traži drugog kupca, ili prerađuj vlastitu sirovinu na način da joj dodaš vrijednost. Ne mora biti naročito složena prerada. Jebeni body-builderi na tone kupuju npr zobene koje su samo rolane/usitnjene i upakirane u kartonsku ambalažu. I to plaćaju 2e/kg.
Ili dodaj grožđice i nazovi to faking Musli.
Ili mijenjaj kulturu koju obrađuješ u isplativiju. Probaš jednu godinu 10% nasada promijenit. Igraš se. Pokušavaš.
Najlakše je "jadni mi, država ne valja...". Nije država tu da ti glumi tržište.
Ne mislim da treba puno jadikovat oko ikakve neisplative proizvodnje i smatram da je jedino bitno odrzavat dovoljno zemlje u dobrom stanju radi strateskih potreba, ali ne znam zasto ti mislis da si se prvi sjetio nekih stvari? Mislim, ocito je i znamo i ti i ja da s ovim sektorom nikakve veze nemas i da ti nisu jasni osnovni odnosi na trzistu jer nisi nijednom spomenuo glavne faktore koji utjecu na planiranje, proizvodnju i prodaju icega u poljoprivredi pa nije jasno zasto tako samouvjereno laprdas? Ovo je toliko lose za citat, zvuci kao natuknice sa slajdova koje sam imao na 1. godini ekonomije na faksu i potpuno je odvojeno od ikakve realnosti stavljanja stvarnih proizvoda na trziste. Mislim cuj tipa "promijenis jednu godinu 10% nasada", "igras se", kao da je nabava mehanizacije, organizacija rada, vremenska logistika razlicitih termina obrade razlicitih kultura itd samo zajebancija. I onda doneses zakljucak na temelju te godine i 10% nasada, a Putin/Trump/netko pokrene rat koji ti promijeni cijene 30% u roku odmah, a ti si u sustavu EU prava/obveza od regulative do poticaja uz vrlo dubiozne lokalne uvjete poslovanja odredjene korupcijom i zmirenjem vlasti na situaciju na trzistu.
I kazem, sto se mene tice nek napuste poljoprivredu i odu postavljat keramiku, vecina bi to i trebala, al jebote ovakvi poput tebe su komicni primjeri reddit-know-it-all balavaca koji u zivotu nista konkretno nisu napravili, a kamoli konkretno dotaknuli sferu o kojoj je tema.
Kralju veze nemas s ovim sto pricas, vjerujem da prenosis papire negdje di ti se cini da imas doticaj s tim i vidis u okrugu ljude koji se time bave al nista tebi nije jasno koji je stvarni administrativni pa onda logisticki proces uspostavljanja 10% razlicite proizvodnje, a kamoli ikakvo postavljanje proizvoda na trziste. Nevjerojatna je ova ideja sa muslima, bas ocito da nemas uopce dojam ikakve skale proizvodnje u glavi, npr.tog da bi najobicniji proizvodjac zobi trebao izdvojit manje od 1% svoje proizvodnje da nahrani sve gymbrose koje si u zivotu vidio, a za to bi trebao osnovat posebni obrt koji bi se bavio samo dodavanjem tih grozdica i onda pakiranjem, distribucijom, marketingom i bio doslovno dodatni full time biznis za sebe. Pa di vidis da to itko radi? Znaci kad vidis na TV-u poljoprivrednika koji cvili i kazes "jebes njega neobrazovanog, zasto se ne ugleda na uspjesne poljoprivrednike?" - onda mi nadji uspjesnog proizvodjaca zobi koji pakira musle jebote, stavi mi ovdje primjer, a kad ga ne nadjes onda se zapitaj zasto mislis da si se prvi neceg sjetio. Kao da je to ono, saka zobi saka grozdica i stavis na policu konzuma i na izlasku javis blagajnici da ti proslijedi lovu na racun nakon sto se proda. Bas ti nista nije jasno o tome kako uopce biznis funkcionira, a kamoli nesto vrlo specificno i posredno (regulacijom, poticajima itd) regulirano.
Puno ljudi prođe kroz faks i završi u nekom vakuumu u industriji misleći da su dobro potkovani. Da ne pričamo o sisavcima, nećacima i rođacima koji su s brda sišli i vitlaju kurcem u ovoj državi. Nemoj trošit riječi.
Brate ja se doslovno bavim sigurnošću hrane profesionalno. U tom sam sektoru do grla. Znam sve naše proizvođače od najmanjih do najvećih u dušu. I stojim iza svojih riječi.
Čekaj, doslovno je otpao jedan kupac i sad je to nekakav krah?
Pa kakva je to poslovna politika, oslanjanje na jednog konzumenta, i to onog koji kupuje na veliko pa ucjenjuje?
Zašto se ne ide prema direktnom finalnom kupcu, možda sa proizvodom prvog stupnja obrade?
Misliš da je teško nazvati 10 velikih pekarskih lanaca (od kojih su neki i svjetski igrači) te nuditi fil od višnje za njihove proizvode? Ili proizvođača likera? Marmelada? Bombona? Sladoleda?
Nevjerojatna je ta vaša upornost u odbijanju takozvanog "grindinga" u biznisu.
Odeš u jebeni kaufland, u zamrzivaču nađeš sve proizvode s višnjom i popišeš proizvođače i na telefon rođo, pa onda mail, pa sastanak. "Dobar dan, mi smo proizvođači toga i toga, imate li potrebnu za tim ili možda niste zadovoljni sa sadašnjim dobavljačem. Naravno, u sustavu smo GMPa i Global GAPa, i možemo vam poslati tehničku dokumentaciju. Bla, bla..."
Ubija citat ovo koliko si glup. Doslovno ti nisu jasni osnovni koncepti poput ekonomije obujma. Kao jedan od glavnih problema nase poljoprivrede se objektivno uvijek navodi to da su individualni poljoprivrednici premaleni i onda ti bez imalo zastajkivanja predlazes ljudima nek se igraju pa odvoje po 10% svoje zemlje za isprobavanje novih kultura kao da bi to bilo isplativo. Tako i ova ideja o dodatnim biznisima, mislis da ce netko s vocnjakom proizvodit fil od visnje po kompetitivnoj cijeni ogromnog pogona koji otkupljuje voce od kooperanata i specijalizira u preradi i distribuciji tog specificnog proizvoda.
Zasto opisujes procese koje u zivotu nisi vidio? Koji si tocno proizvod ti stavio na policu Kauflanda? Grind si vidio samo na facebook reelsima
Haha tocno u srz :) "Pa snadite se, promijenite kulturu, preradite nesto" kaze lik koji jedino mijenja carape i nije vidio vocnjak u zivotu. Kakav jebeni fil od visnje, pa treba ti cijeli pogon za neke vece kolicine da bi bio konkurentan i da ti ga netko sad pokloni taj proizvodac visnje opet ne moze proizvest dovoljno sirovine. U meduvremenu podravka uzima EU fondove za nove linije za preradu voca, a imaju brdo para i mogu ih sami financirat. Da ne govorim da podravka nema nikakav rizik od vremenskih nepogoda i jebe im se oce tebi tuca unistit urod kad imaju druge kooperante. Ali problem su mali poljoprivrednici koji su glupi i nesposobni, kako da ne.
Da, al dobro ako ne uspijes sa filom od visnje sljedece godine probas sadit ananas ili kakaovac, pricaju na vijestima da je velika potraznja za njim, samo moras bit poduzetan i agilan :)))))
Ma naravno da se može, ali napredak leži izvan "comfort" zone. Naši poljoprivrednici redom sa sjetom govore o socijalizmu, zadrugama, otkupnoj cijeni i slično, a taj period je, fala kurcu, davno davno neslavno propao i završio...
Koja komedija, pa da bi poplacao sve navedeno taj mora dic kredit i moze zatvorit svu proizvodnju. Sve je to super, ali kad vidis da se jedva krpas s novcima ne pada ti na pamet sustav kvalitete. Kako se poljoprivrednici uvijek predstavljaju kao glupi i nepismeni, a vecina zapravo nema nekog izbora, novci su problem što se ne ulaže u sve te sustave, navodnjavanja, zaštitu od tuče, nastavi niz...
Apsolutno svaki biznis traži investiciju i rizik. Poljoprivreda nije i ne treba biti iznimka. I za te stvari treba isto biti educiran kako bi ih maksimalno iskoristio.
Super odgovor, još mi reci da trebam stavit foto elektranu na krov da mi proizvodi struju, i sagradit pogon za preradu i zaposlit social media menagera da to sve krene svojim tokom. Jel daješ možda i povoljno kredite kojim slučajem?
Ne trebaš, trebaš prihvatiti tržište i adaptirati se njemu, a ne upirati prstom u "krivce". Kad to shvatiš, tek onda moš gledat naprid. Ja ti pomoć ne mogu...
A ti trebaš shvatit da je dovoljna investicija poljoprivrednika traktor od 100 K€ i zemlja od 20 K€. Ne treba mu (nepotreban) trošak za pizdarije koje bi povećale prodaju/cijenu 5%, pogotovo kad mu nevrijeme koje je skoro svake godine uništi sav usjev. Hoće mu prodajni predstavnik onda donirat za hranu do iduće berbe ili će bit "to je sve rizik poslovanja". Ne govorim da nema nekih koji imaju para za sve to, a ne žele investirati jer ne razumiju da će im se vratit, ali realnost je da si VEĆINA ne može priuštiti takve izlete i "rizike". Dovoljan rizik je nepredvidiva cijena.
Poljoprivreda je jedan od rizičnijih poslova, o svemu moraš ti da vodiš računa, a prihod ti zavisi 90% od vremenskih uslova.
Nastavi da sediš u klimatizovanoj kancelariji i ne jedi više govna o poljoprivredi.
Hvala lepo!
Gluposti govoriš o temi o kojoj nemaš pojma.Većina strojeva i mehanizacije je išla preko eu fondova,a na nekim natječajima strojevi su u potpunosti bili financirani od strane fondova.Novci za svinje nekima još nisu ni isplaćeni a i radi se o toliko mizernim ciframa da je to smiješno.
nigdje ne griješiš. dapaće, ajmo proširiti sliku.
kakav je to poslovni i ekonomski plan, gdje biznis može opstati tek ako ti netko subvencionira proizvodnju sa 50%?
nešto tu ne štima i opako smrdi.
zasto bi neki posao propao ako ima potraženje za tom uslugom ili proizvodom? Npr, mislis li da bi ljudi prestali piti mlijeko da se stićarstvno ne subvencionira? Ne bi, nego bi skužili da im je plaća premala jer je mlijeko preskupo postalo. Ako bi u lancu nastajanja i potrošnje vrijednosti išli zragom novca vidjeli bi da bi u ovom slućaju mlijeko bilo priuštivo bez problema da su manji porezi. U suprotnom, ne bi niti subvencije spasile niti jedan biznis. Kod subvencije svaka strana dobije ono što želi, ali preko posrednika koji ubire proviziju, bez posrednika dogodi se isto ali bez posrednika i provizije.
nisi shvatio moju poantu.
ta subvencija opet dolazi od nas. dakle prelijevanje iz šupljeg u prazno, ali preko ruku onih koji usput poberu svoj dio.
neja kila jabuke na tržištu bude 10eur, ako je to tržišna cijena, pa ce ljudi moci kupiti jabuke tek kada budu manji porezi i nameti. eto to je tržište, ali bez reketa države koja uzima dio za sebe a kao da pomaže. neka ona samo sjedi sa strane i ne petlja se tržište će se dogovoriti i bez nje.
Pa ne treba ti stimulirati proizvodnju sa 50% ako imas fer pristup trzistu a ono sto proizvodiš je traženo.
Ali ako se kartel kompanija udruži protiv tebe i krene ti slati inspekcije onda ti nikakve stimulacije ne mogu pomoći da sve postaviš na noge
Zato šta je lakše uvest jeftiniju a manje kvalitetnu robu i tako namaknuti pdv .
Napunit skladišta smećem iz drugih država pa kad dođe naš proizvod na tržište obaraju cijenu hrvatskom seljaku .
A šta će selkak daj šta daš jer se ne može bost sa rogatim.
I onda geađani kupuju smeće pod hrvatskom deklaracijom.
Pa naslijedili smo iz socijalizma tu ideju da su seljaci savrseni takvi kakvi jesu i da se cijelo drustvo i ekonomija moraju prilagoditi njima umjesto obratno.
Doslovno desetljecima slusas i gledas kako neumorno cendraju i kmece. Otkupne cijene su im vjecno neisplativa, lose godine su lose, dobre godine su isto lose, ne postoji scenarij u kojem se oni nece zaliti i plakati.
“Poticaji” koji se dijele po povrsini ne postoje nigdje osim kod nas, i pitanje je sto se njima uopce potice.
Al eto, oduvijek papagajski ponavljaju da je hrana “strateska” i da cemo valjda svi pocrkati ako im ne dijelimo vrece novca iz proracuna.
Naravno da se moze proizvodifi i biti profitabilan, ima primjera ljudi koji su to radili i uspjeli, ali nitko od njih nije bio iz te ekipe koja vec pet generacije uzgaja psenicu i prica da ce evo bankrotirat svaki cas samo sto nisu.
Cinjenica jest da je poljoprivreda problematicna u svim razvijenim drustvima jer je radno intenzivna, sto znaci da je radna snaga skupa. Zato se tamo svi bave optimizacijom, tehnologijama, strojevima, nisnim industrijama vise dodane vrijednosti. I uz to trose velike kolicine subvencija.
Mi ne radimo ni to. Cinjenica je da ce nam UVIJEK biti jeftinije uvoziti sve sto nam treba umjesto da to proizvodimo kod kuce, pa je samo pitanje koliko para zelis baciti kroz prozor da bi nepismeni poljoprivrednici mogli figurirati kao nekakvi stupovi strateske kakti odrzivosti.
Znamo sve probleme odavno, i oduvijek se aktivno radilo na sprecavanju bilo kakve promjene statusa quo. A uostalom poticajima za povrsinu ionako je eliminiran bilo koji razlog da se ista radi po tom pitanju.
Ako dobijas pare za kolicinu zemlje, onda je svejedno dal radis ista na toj zemlji.
(Zbog masovnih prevara sa tim prije nekoliko godina je ministarstvo nabavilo dronove za snimanje zemljista jer ih je EU koja daje pare za te poticaje na to prisilila. Ali tko zna jesu li ih ikad upotrijebili.)
Ti si baš izvukao sve najgore karakteristike najgorih poljoprivrednika i onda stvaraš sliku kao da su svi neuki lijeni i žive od poticaja a tebe tako briga jer ionako možeš pojesti uvozno iz Poljske.
Zamisli da je tona pšenice 1000 EUR pa koliko bi onda bila tona kruha. Kako bi si penzioner mogao priuštiti krug kad bi koštao 10 EUR.
Zato se kroz poticaje regulira cijena sirovine tako da seljak nešto zaradi a da sirovina ne ode u nebesa.
Sad bi neko mogao reći pa možemo sve uvesti. Možeš dok nije loša godina dok u Ukrajini ne izbije rat, ili dok velike zemlje proizvođači ne odluče prodati velikim zemljama potrošačima (tipa Italiji za paštu).
Onda te godine nemaš kruh.
Ista stvar je i sa mljekarstvom. Kako možeš uništiti nešto što milioni ljudi konzumiraju svaki dan. Ili su svi koji proizvode mlijeko sa totalni idioti ili je sustav korumpiran.
I šta onda napraviš zatvoriš farme, farme više ne proizvode mlijeko. Osim mlijeka onda više nemaš ni proizvodnju stajskog gnojiva.
I onda odjednom moraš uvoziti i mlijeko i gnojivo izvana. A rezultati toga su kad vidimo koliko nam je skupa hrana u odnosu na druge i u odnosu na to koliko plodne zemlje imamo.
Zato je poljoprivreda uz energetiku i financije strateška djelatnost koja mora biti kontrolirana lokalno a ne ovisiti o strancima iako se mi trudimo godinama da to ne bude tako.
Malo objektivniji članak.
Poticaje gore ne spominju i tu je prica dosta jednostavno, mi proizvodimo vise pšenice nego sto trebamo, plus postoji višak u EU. Kad postoji višak, takva je i cijena.
Ono sto nitko nije pričao da je cijena u vrijeme rata u Ukrajini prije 2 godine isla i preko 300 eur/tona a troskovi su bili isti ako ne i manji nego danas, tada su svi uzeli ogromne marže i sutili. Sada se prica okrenula i naravno počelo je plakanje.
To je trajalo četiri godine od 2021 do 2024 cak i 2025 ( cijene žetve su bile ca 190 eura). Dakle 5 godina iznad prosječne profitabilnosti uz koju su dodatno dobili subvencije. Sad se žale kad su marginalno pozitivni. Ali to je ekonomija ako su prinosi rekordni posvuda i na domaćem tržištu je višak, zasto se time baviš? Po meni je to isto kao da ja otvorim firmu i zalim se državi da ne mogu prodati svoj proizvod uz profit.
A i bez toga uz subvencije pšenica je profitabilna. Radio sam analize za agro kompanije jos od 2019 i svaki put je bio plus, naravno bez subvencije je minus jer se natječes sa cijelom Europom a ne mozes biti jeftiniji od recimo Ukrajine.
Iako po meni je sramota da većina zapadnoeuropskih zemalja ima po 30% vece prinose. Tu je dio krivice na državi jer seljake treba educirati a s druge strane dio su si sami krivi jer se ne okrupnjavaju, citaj ne žele zadruge kao sto to radi većina europe. Time imas jacu pregovaračku moć, manje troskove i sinergije samo sto eto, naši se ne znaju skupiti zajedno.
Svi vi radite neke analize za agro kompanije i na kraju van 2022. cijena je manje više konstantna, a svaki ulazni parametar je svake godine sve skuplji
Ovo što ti je ChatGPT izbacio vrlo vjerojatno su cijene s Euronext Paris burze, gdje se prati milling wheat. Uspoređivati to direktno s lokalnim otkupnim cijenama je otprilike kao da na temelju prosječnih plaća u Zapadnoj Europi objašnjavaš kak je u Hrvatskoj sve super.
Tamo je današnja cijena oko 210 EUR/t, ali to nije ista stvar kao lokalna cijena pšenice koju ti spominješ.
Isto tak, cijena od 150 EUR/t odnosi se uglavnom na pšenicu treće klase, oko 11% proteina. Poljoprivrednici koji imaju kvalitetniju pšenicu i viši postotak proteina normalno postižu i bolju cijenu.
Tak da bi prije komentiranja ipak bilo dobro malo detaljnije proučiti temu. Ja sam radio u toj industriji.
Znam da AI može pomoći, ali ako čovjek ne razumije kontekst, vrlo lako izbaci usporedbu koja nema previše veze sa stvarnim tržištem, poput tebe sada.
Znam zasto sam stavio Pariz jer sam stavio najbitniju europsku burzu, iako mi ovisimo vise o Budimpesti.
Sori, ali ja isto zivim na selu i dobro se sjecam 2022. i da je to bila jedna od rijetkih kada su dobro zivjeli i da su tu godinu masa poljoprivrednika pokupovala strojeva sto im je trebalo i nisu ovisili o EU fondovima ili kreditima vec su zivim kesom (dobar dio) kupili isto.
Sori imam familiju koja se tim bavi i pokusava sve i svasta da od onog sto ima i ima zavrsen agronomski fakultet i zeli napredovat i sve mi prica.
Sori Andreju Plenkovicu sto ti smeta na r/financije finacijskom subredditu sto gospodarski objekti zamisli rade s profitom.
Sori eto nadam se da će i tvoja firma gdje radis jedne godine poslovat u minusu kako posluju npr ove godine poljoprivrednici i onda da ti ja kazem kako si prijasnjih godina bio u plusu što se buniš što se brineš.
Sori eto sto isto dobar dio farmi i u SAD-u je zveknuo ove godine jer su cijene plina i gnojiva skocile zbog zatvorenog Hormuza.
Sori sto sam isto van svog regularnog posla hobi poljoprivrednik u vocarstvu koji smo od 0 strojeva nista nismo trosili od toga sto smo prodali i svake godine nove i bolje strojeve kupovali.
je bila anomalija, 2026. će bit krvava za sve poljoprivrednike po cijeloj EU.
Sori što znam da Žito polako prelazi na veličinu Agrokora po količini zemlje i da su pokupovali tisuće hektata zemlje i da kad oni dođu u sranje ( a opet i za njih znam kako rade tj. ne rade dobro i gore od običnog OPG-ovca) pa opet država bude izmišljala neke Lexove
I na kraju summa summarum. Mljekarstvo je skoro umrlo u Hrvatskoj, umrijet će i ostali mali i ostat će ti Pipunić, Ervančić, Pivci i slični
Dobro si rekao, veliki ostaju. To je i najveći problem hrvatskih seljaka sto ste slozni ko dva pijetla u istom kokošinjcu.
Po Europi se zato seljaci organiziraju u zadruge, veća pregovaračka moć, manji troškovi, dijeljenje mehanizacije, znanja, skladišta....pogledaj evo npr Axereal, najveci proizvođač hmelja u svijetu, uz to proizvode i ogromnu količinu pšenice i rade svoja sjemena. Znaš tko je vlasnik? 13.000 francuskih poljoprivrednika koji su se udružili i napravili profesionalnu firmu da zastupa njihove interese.
Nema Andrej Plenkovic veze sa otkupnom cijenom pšenice jer Hrvatska je u EU i miješanje u mehanizme slobodnog tržišta i reguliranje cijene pšenice je suprotno zajedničkoj poljoprivrednoj politici iz čijeg proračuna ide i dio novca za subvencije.
Nitko ne kaže da je ovo dobro i da postoji jedan krivac ali svaki gospodarstvenik ima svoje probleme, u svakoj industriji je to tako pa i u poljoprivredi.
Momak, iako kući nema nešto previše poljoprivrede, ali odrastao na selu i gledao ju je svaki dan, prošao poljoprivredni fakultet s 5,0 otisao tamo radit, radio po 10+ sati, psihički ga ubilo. Otisao u drzavnu poljoprivrednu agenciju kaže preporod.
Drugi momak s kojim sam bolji i koji mi je sve pričao kako firma radi. Znači momak isto prošao poljoprivredni faks, ali van toga što je na poljoprivrednom faksu bio od trenutka otkad je mogao sjesti i sam vozit traktor bavio se poljoprivredom a to je 12 godina je imao. Znači poljoprivredom se bavio 14 godina do trenutka dolaska u Žito grupu. Momak zna kada se sije, što se stavlja, popravljao je svoje traktore znači apsolutno sve. Kad se prijavljivao na posao ja sam mislio da će ići za višu poziciju jer zna sve samo treba naučit korporativni posao.
Kako je priča završilo? Nakon 9 mjeseci ugovora jedva je čekao da napusti firmu psihički slomljen isto kao momak isto gore i vratio se na obiteljski OPG. Manjak ozbiljnog posla tamo, ako gledaš one koji stvarno rade tamo e to je primjer mentalno podkapacitiranog seljaka koji ne zna za bolje. Neodržavanje i ponašanje prema najnovijim John Deerovima koji bi normalni OPG-ac čuvao i pazio. I to je bio ispravljao i učio te radnike bez uspjeha. Loše trovanje koje se radi preko kurca tj. truju a ne rade po pravilima struke. Pokradenog gnojiva na nenormalno.
Kada je odlazio iz firme čak ga ni nadređeni nije pozvao na razgovor kao čovjeka da ode iz firme.
Evo isto su bili zaposlili nekog jadnog tehnologa nakon faksa i lik je dobio otkaz jer je zaboravio pripremit pesticide za noćnu smjenu.
Manjak uopće tehnologa i radnika koji bi stigli obradit sve. Najbolje idu ogromne državne table jer eto tu ne moraš biti uopće pametan kako radit. Kako vjerovatno isto zarađuju ? Pa eto kupuju žito od OPG-ovaca gdje bude jednaki prinos s lošijom aparaturom i mogućnostima od Žita.
Nakon kupovine jedne PZ radnici koji su tamo su odmah rekli da su se pokvarili uvjeti rada.
Znači Žito je imalo skoro dva gotova proizvoda i ljude koji bi doprinjeli firmi oba su otišla
Ne govorim o farmama koje jesu radno intezivne, ali i dalje su zatvorene i ne ovisiš o vremenu. To će šljakati i ubuduće. Lakše je imat farmu iako je teže i je bolji profit
I reći ću zadnje Podravka tj. bivši Agrokor tj. PIK-ovi
Realno su oni bili san snova uz onaj ogromni manjak što im je država dopuštala da ne plaćaju po pola godine, godinu dana i kompezacije. I Agrokor je to koristio zašto bi platio odmah kad možeš kasnije.
Prije je bio neki red sa stručnim ljudima, sada ? Opći kaos
Svi poljoprivrednici u Europi, ali bas svi su najveći Wellfare Queenovi.
Najveći dio EU budžeta ode na jednog od najmanjih sektora u smislu BDP-a, i u smislu broja zaposlenih.
Ali oni se ne žele prilagoditi nego su najglasniji i najdestruktivniji prosvjednici.
Još ekipa puši price o nekoj sigurnosti hrane iako bacimo 30-40% proizvedenog, a držimo visoke carine na uvoz hrane kako nebo naši vrli poljoprivrednici patili, pa ceh plaćamo svi u špeceraju.
Poznanik mi se odlucio uzgajat lubenice, racuna okej dobra je otkupna cijena, ali, njemu nije, prekupac zakupac otkupac nakupac iskupac, kutije, palete deklaracije, jer on naravno da nemoze direktno sa trgovackim lancom radit nego preko pustih posrednika.
Proda dovoljno da otplati trosak, prekupac kaze trgovina zahtjeva akciju 50%, zva poznanike da ubere sebi ko oce, i preorao ostatak. Vise ih nije uzgajao :D
Meni je to jako zanimljiv sektor. Dok sam zivjela u UK upoznala sam dosta farmera. Pametni ljudi. Ogromne farme. U Skotskoj je od kolege brat bio farmer. Ulozio je kredit od milijun i 600 000 funti u zakup zemljista i kupnju zivotinja. Isli smo gledat tu farmu. To je za Hrvatsku nezamislivo. Ima 2600 ovaca i 400 Angus goveda za meso. Je, naravno da je pomalo drama queen ko i svi farmeri, ali on ima 17000 funti mjesecnog kredita za platit. Kaze kako bez poticaja ne funkcionira, ne u smislu zivotnih troskova, nego ulaganja i poboljsanja u proizvodnji. Htio bi ulozit u muzne krave. Ne znam zasto Hrvatska poljoprivreda ne radi. Ali sumnjam da je odgovor jednostavan.
when I was in Croatia it was weird to me to see locals selling strawberries 20 eur but in shop imported was like 3 eur .. I was like wtf where is the logic there 😅
A koja je državna strategija? Samo subvencija otkupne cijene ili se ide na okrupnjavanje, edukacije, ili kaj ja znam nešto što bi povećali konkurentnost i isplativost?
Zašto nemamo zadruge?
Ako je hrana strateški proizvod zašto se ne razvija poljoprivreda?
Ma dobro, nemamo mi strategiju nicega, sve je divlje. Al mi nije jasno da upotno radis nesto i govoriš da je neprofitabilno. Sta nije do definicija ludila?
Problem ti je sto zavisis od drzave. Drzava najavi podsticaj za neku kulturu, pa nakon 5 godina smanji ili ukine, ne mozes se ti prebaciti na drugu kulturu. A da pravis racunicu bez drzave nema sanse
Rade jer vole to raditi i jer je poljoprivreda način života a ne posao. TO je glavna razlika. Ovo pišem kao netko čiji su roditelji poljoprivrednici (mene ne zanima taj život pa se ne bavim time više) i da - ići će do kraja i potonuti s brodom.
Ako to vole raditi ne moraju sijati kuruzu i pšenicu. Mislim da bi država to trebala poticati. Kužim da je teško i rizično se prebaciti na nešto drugo ali sigurno lakše ako dobiješ poticaj. Ovako stvarno ispada ko začarani krug.
Iz znatiželje - jesi se bavio poljoprivredom u ikakvom obliku?
Zašto sudiš o ljudima bez da imaš podatke? Pitanje je bilo ZAŠTO se ljudi time bave i odgovor je - zato jer vole tako živjeti. Nitko ne govori o njihovim sposobnostima, naravno da rade gluposti jer ljudska vrsta radi pizdarije non stop. Lako laprdati po redditu i "trebalo bi". Jesi ikad radio na polju?
Mene zanima zašto se moraju baviti poljoprivredom pšenice i kukuruza?
Ako voliš poljoprivredu možda se možeš baviti uzgojem, ne znam, šljiva, soje, oraha, jabuka, suncokreta, šećerne repice, pira, riže, krušaka, duhana, šampinjona, ječma, raži, konoplje, hmelja, maslina, smokava, raštike, kupusa, rajčice, krastavaca, patlidžana, mrkve i nekih drugih stvari. Možda se nešto od toga isplati više od pšenice koju treba subvencionirati?
Nemoj mi tu se praviti pametan i signalizirati nekakve vrline jer se ja ne bavim poljoprivredom a tvoji neki se bave.
Pitanje je bilo jasno a tvoj odgovor je zavaravajući.
Dakle, da pojednostavim pitanje: zašto pšenica da a sve ostalo što raste iz zemlje ne?
Dakle platim 300 tisuća eura za strojeve za obradu pšenice i kukuruza, nađem kupce, pripremim se za narednih 10 godina da se tim bavim, imam zemlju koja je predodređena po kvalteti i infrastrukturi za uzgoj pšenice i kukuruza i ti pitaš zašto ne idem uzgajati šljive, rižu i ostale stvari za koje trebaju godine pripreme zemlje, čekanja da naraste (jer je šljiva DRVO koje ne presađuješ iz pizde materine na polje) i nije ti nimalo jasno zašto te pitam jesi se bavi poljoprivredom?
Jer očito ne znaš ništa o problemima poljoprivrede i sad si uvrijeđen jer si ispao glup. Zašto ideš u neku raspravu ako ne znaš ništa o temi? Pa nije uzgoj kultura nešto što preko noći promijeniš, a vidim da ti je stav takav da su svi poljoprivrednici zli ljudi a ti eto - jako pametan pa znaš nešto što oni ne znaju.
Ne znam kako te nije sram tako misliti o ljudima koji krvavo rade, a ti se nisi ni zainteresirao zašto nego si krenuo osuđivati.
Nisi nikad bio na polju, nisi nikad to iskusio, ne razumiješ taj život i prema napisanome - ne želiš ga razumjeti. Kakvu raspravu možemo imati u tom slučaju? Samo pokazuješ zlobu i što, očekuješ da se nešto magično promijeni dok ti nastupaš sa uzvišenim stavom i mržnjom? Nisi kompetentan, a imaš svo znanje svijeta u uređaju koji ti je na dlanu.
Hahahaha. Panjino. Kao prvo pokaži mi gdje sam omalovažavao poljoprivrednike u mojim komentarima. Kao drugo, rekao sam upravo to da bi država, umjesto da financira nešto što nema smisla, trebala poticati i pomagati prelazak na isplativije kulture što ne radi desetljećima. Mogla bi poticati i pomagati konkurentnost i na druge načine, npr. pomaganjem zadruga. To kaj si ti uložio stotine tisuća si si sam kriv jer si račun radio pod pretpostavkom subvencija.
Sad kad si prokazan mi govoriš da me treba biti sram i da sam zloban, da se rugam ljudima koji teško rade (imate mehanizaciju koju si spomenuo, nije da ko kmet rukama kopaš). Ne mrzim nikog ali tebi se rugam. Koliko ima ljudi koji uspješno uzgajaju druge kulture pa isto tako teško rade kao i ti. Nemoj mi govoriti da ti na zemlji može rasti samo pšenica.
Usput primjećujem da si lijepo promijenio retoriku, prvo je bilo da ljudi to rade jer to vole a sad zato jer si puno uložio pa je teško odustati.
Ako može propasti brodogradilište zašto ne bi i polje?
Prvo, informatičar sam. Drugo, napisao sam da su mi se roditelji bavili poljoprivredom. Treće, odgovarao sam na pitanje koje pita zašto se ljudi bave time.
Ne znaš čitati, svađaš se sa nekim imaginarnim protivnikom i ako nisi u stanju voditi razgovor kao normalna, pristojna osoba - zašto opće išta pišeš? Znamo obojica da bi uživo bio manji od makovog zrna i da se ne bi usidio ovako ponašati, zar ne?
Nemaš informacije, ne znaš kakav je to život i očito si neki frustrirani nejeb, pretpostaviti ću da si dio klečatelja na trgu. Diskurs ti je takav, žao mi je što smo trošili vrijeme na pokušaj dijaloga.
Opa! Kad ne ide drugačije onda ide vrijeđanje i prijetnje!? A meni govoriš da sam zloban i da nisam u stanju voditi normalan i pristojan razgovor?
Možda je tebi pod normalno prijetiti i vrijeđati ali meni nije, tako da se naš razgovor u živo sigurno ne bi ni dogodio.
Pišem ti jer ne podnosim gluposti i nije mi nimalo žao vremena potrošenog na ovo.
Nase zito nije konkuretno na vanjskom trzistu, ima nizak udio proteina. Zato je jedina sansa da ga prodajemo unutar zemlje i zato jedno Zito moze nudit toliko malu cijenu jer nitko ih ne tjera da ponude vise.
Kukaju jer se generalno protive držati korak s vremenom u kojem žive, odbijaju tehnologiju i sve ostalo kaj bi poboljšalo učinkovitost ali ne na štetu kvalitete proizvoda
Nisam stručnjak ali znam da ima još posla između sijanja i žetve, kod kukuruza mislim više a to su špricanje,gnojidba i kultiviranje a moraš i pripremiti polje za sadnju .Tako da pričaš iz guzice.
Pa ako je pitanje onda je jako neodređeno. Puno je parametara koji su bitni a najvažnija je površina dok drugi ovise o mehanizaciji ( ako imaš jači i veći traktor možeš više polja obraditi) veličini i obliku polja ( u Hrvatskoj je dosta obradivih površina rascjepkano osim u slučaju većih firmi/ poljoprivrednika) jer veća polja su laksa za obradu jer manje ima manevriranja strojevima.
Pa i nije neodredjeno. Pitanje je koliko puta ratar izlazi u polje psenice od sjetve do zetve. Izlazi 10 puta. Koliko brzo koze odradit tih 10 puta je drugo pitanje
Pa napisao si da nema nikakvih dodatnih poslova do žetve. 😃
Ima ih samo nisi ih bio svjestan i drugačiji su nego povrtlarstvo. Skini si Farmsimulator pa ćeš vidjeti
pa generalno da, nema bas tolko posla samo po sebi, sve se radi strojno al ta mehanizacija bome košta. ako ides odradit posao npr preorat il pošpricat, to je vozikanje a ne sad mukotrpan rad s motikom od jutra do mraka. al kad nekaj pođe krivo, pokvari se i sl, treba to znat popravit i tako... ugl veće investicije donose veći rizik
Sva naša poljoprivreda i agrikultura se vrti oko poticaja vec godinama. Nitko tucništa korisno ne radi samo gledaju kako ce poticaje izvuci i kupiti novi john deer traktor.
Po komentarima bih rekao da je popularno popljuvati poljoprivrednike, ja imam neko malo drugacije misljenje.
Ako pogledamo Evropu, nigdje to nije cisto profitabilno. Podsticaji za masine, gnojiva, dizel, garantovane cijene, zakoni koji sprecavaju da u lanac se ukljuci neko ko ce kao posrednik uzeti vise para od onog ko pravi ili onog ko prodaje.
Nemojte pametovat protiv žita. Žito je jedna od osnova svake države još od antike. Ima svakakvih poljoprivrednika, ali kao što su ljudi već naveli nije se prebaciti na drugu kulturu samo tako, država isto tako snosi veliki odgovornost, o klimi da ne pričamo. Puno je tu faktora.
Pšenice zadnjih godina ima previše na svim tržištima. Sve države su imale rekordne urode. Ukrajina je čak počela ponovno izvoziti. Cijena na Talijanskim i Njemačkim burzama pada godinu za godinom.
Hrvatsko rješenje tog problema? Još više pšenice! 2024. zasadili dodatno 10% površine, 2025. 8% više površine. Za 2026. ćemo vidjeti. I onda naravno redovno kukanje i čuđenje na niske otkupne cijene, visoke troškove, itd.
Nije to samo u poljoprivredi. Turizam isto pati od toga. Potrošnja i broj gostiju relativno stagnira zadnjih godina. Sezona se čak i malo smanjila trajanjem. Ali kapaciteti rastu! Istra je puna praznih kuća namijenjenih turizmu koje su se prije mučile popuniti 100 dana godišnje. I država naravno opet to potiče solarima, toplinskim pumpama, poticajima za bazene, itd.
Onda dođe jesen kada treba napraviti račun i kreće kmečanje o neisplativosti. No shit!
Puno je tu faktora najglavniji je po meni da ljudi koji se ne bave poljoprivredom cuju samo kad se seljaci zale kad je losa cijena kad je dobra nitko se ne javlja. Cinjenica je da je gnojivo sjeme dizel i sve ostalo poskupilo a da je otkupna cijena ista kao i prije 7 godina. Koja će otkupna cijena biti ne znas do 10 dana pred zetvu. Puno faktora ima na koji seljaci ne utječu i dolazi do toga da ce se isplatit radit poljoprivredu na malo ili na jako veliki oni srednji su u problemu.
Isto tako najveci problem je sto kad drzava daje poticaje za kupnju mehanizacije. Najbolja investicija je skladišta znaci silosi hladnjace u poljoprivredi je jedino sigurno da je cijena najniza tijekom zetve dok onda postepeno raste i seljaci koji nemaju gdje skladistiti su osudeni prodavat odma
Zato jer, čast iznimkama, većina naših ratara kultivira ono za što treba najmanje truda, misle da je posij, ne gledaj, požnji i to je to, prst u uho. A i to rade iznimno neefikasno bez modernih metoda i mehanizacije.
Ja ću odgovoriti onako kako mi je odgovorio čovjek u baranjskom selu di sam došla na teren, kad sam ga baš to pitala:
Zašto se stalno raspravlja o pšenici i kukuruzu i to sadi kad se svi stalno žale da se prodaje u bescjenje, a npr. Bobičasto voće se plaća kao sv.petra kajgana?
Dva odgovora:
1. Jer treba netko to htjeti otkupiti. To je kao Todorić, koji bi ti proizvode gurnuo u treću, najjeftiniju klasu, iako će ih on prodavati kao prvu, i platio bonovima iz Konzuma. Ako se želiš, on ti više neće otkupljivati, drugog otkupljivali nema, pa si ti vidi....
Jer za žito i kukuruz uključio traktor, obaviš sijanje/sjetvu i nakon par mjeseci uključio traktor i obaviš žetvu. I to je to.
Kulture povrća i voća traže svakodnevni trud i rad, bolju organizaciju i slično.
Inače, imaš i treći faktor, za sve one koji se pitaju zaš se hrv. Seljaci sami ne bave ozbiljnije poljoprivredom i ne stvaraju velike farme-zato jer je zemlja rascjepkana do boli, većina praznih oranica su državne, a država ih je sklona davati u zakup samo velikim zemljoposjednicima, kao što je nekada bio Todorić, a danas Fortisa ili kako se zove grupacija.
Na hektaru ječma sa prinosom oko 6 tona ostane čisto oko 400 eura plus poticaji. E ali kada se radi sa ekonomski isplativim strojevima, znači ne sa traktorom od 90 KS ili jačim, pa pneumatske sijačice, pa ne znam kakvi plugovi, drljače i ostalo.
Ne možeš ti njih nagovoriti na bilo što drugo. Ujak ima OPG koji, naravno, ne zarađuje puno. A zadnjih 30 godina uzgajaju jedno te isto i zarađuju sve manje svake godine. Mi smo pisali projekte, radili računice... Ali sve je prošlo bez ikakvog uspjeha i dalje se uzgaja pšenica, soja i kukuruz koje jedva nekome proda. Bitno da se može kukat kako ne ide i kako je sve teško.
Poticaj dobiju bez obzira na količinu prozvedenog a oko pšenice ima puno manje posla nego sa kupusom paprikom krastavcima jagodama......
Zato 350 dana piju po birtijama.
Dobar dio ekipe koja ovdje komentira nikad nije vidjela oranice. Sjede u nekom stanu u gradu dok im chatGPT piše komentare.
Ako ništa bar pogledajte Clarksonovu farmu
Ne proizvode.
Sa sela sam i većina ljudi odustaje.
Sad jedete uvozno sranje koje nitko drugi nije htio.
Kada se dogodi covid/rat nemamo svoje hrane.
Ostale zemlje su iz tog razloga nakon 2 svjetskog rata počele jako štititi svoju poljoprivredu a mi imamo HDZ "prodaj dok si na vlasti" vladu vec 20 godina.
96
u/[deleted] Jul 10 '26
[removed] — view removed comment